Moja knjiga ( koju pišem) nije nikakva puka naklapanja i propaganda, nego je istina o krvavom hrvatskom podzemlju. No, moj cilj - nije da se bavim „njima“, nego, ja ostavljam otvoreno pitanje: Zašto mi građani to sve dozvoljavamo? Kakva nam je onda budućnost ili sigurnost življenja ?
RAT ZA OLIGARHIJU (1)
PIŠE : Branko Stojković
Lude 90-ete kada je kriminal bio gotovo legtimna stvar i oblik života, još ni iz blizine nije iza Hrvatske. Rat je završen. Neki od „junaka“ iz tog vremena su mrtvi, neki u zatvorima, a neki su bogati. Očigledno i Hrvatska kao i druge zemlje u tranziciji, koja je uz to prebrodila i Domovinski rat, predstavlja „raj na zemlji“, za kriminalce, s mnoštvom mamaca koji pomažu brzome i nekažnjenom stjecanju novca. Podatak koji se uklapa u stereotip o Hrvatskoj kao opasnoj zemlji, do srži zatrovanoj organiziranim kriminalom unutar kojega je jedino moguće poslovati. Takva percepcija Hrvatske , međutim, poprilično je zastarjela i slična je onoj svojedobnoj zapadnjačkoj predodžbi o Južnoj Americi. Hrvatska ješ ni danas nije stabilna zemlja - nego je korupcijsko - birokratizirana u 21. stoljeću. Stjepan Mesić je predsjednik Hrvatske države, koja u biti ide na gore. Mesić je potpisao Kovenciju Ujedinjenih naroda za borbu protiv organiziranog transnacionalnog kriminala. Dok i sam Mesić spada u kategoriju najcrnje svjetske sfvere, jer i on je umješan u - najkažnjivija djela.
Prerma posljednjem istraživanju Transparency Internacional Hrvatske, parametri korupcije u našoj zemlji su toliko visoki da nas stavljaju zajedno sa Albanijom na zečelje spiska svih zemalja Evrope napravljenom prema stupnju korumpiranosti u njima. Glavna prijetnja političkoj stabilizaciji i privrednom razvoju širom jugoistočne Evrope je organizirani medjunarodni kriminal. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji i propast izgradnje zdravih demokracija u toj regiji dodatno su značajno otežali problem. Demokraciju su iskoristili oni, koji su na to imali najmanje prava. Na području gospodarstva svakako ima najviše kriminala, koji je očigledno povezan s centrima političke moći, koji štite one koji čine takva kriminalna djela. Stoga ako ovdje govorim o organiziranom kriminalu, onda bi trebalo korjenito promjeniti naš sustav i činiti sve da se isti koliko je to uopće moguće, iskorijeni.
Problem povezanosti vlasti i organiziranog kriminala jedno je od najosjetljivijih pitanja poslijeratne Hrvatske. Da mafija još uvijek ima dugačke ruke, svjedoći nerasvjetljena ubojstva ljudi koji su na neki način bili uključeni u pokrenute sudske procese protiv kriminalnih grupa. Zbog jakih veza sa mnogo političara, hrvatska mafija svoje svakodnevne "poslove" obavlja bez mnogo straha od zakona. Upravo tako imamo - rat poslije rata. Smrt i strah postali su sastavni dio našeg življenja. U ovakoj psihološkoj atmosferi, ohrabreni su ne samo afirmirani kriminalci već i oni pojedinci koji nikada ne bi ispoljili kriminalno ponašanje.
Građani Hrvatske kao jedan od najvećih problema vide organizirani kriminal i korupciju, koji su na trećem mestu – odmah nakon nezaposlenosti i siromaštva. Nakon katastrofalnih iskustava s devedesetih, pa prema ovamo, država je u poslednjih nekoliko godina, u zakonskim okviroma, formirala specijalnu agenciju USKOK, vlast je željela pokazati - da ona želi stati na put organizovanom kriminalu, ali pokazalo se - da to nije dovoljno: U galeriji likova koji su nas posljednje četiri godine uveseljavali iz Banskih dvora, titulu najzaprljanijeg uvjerljivo odnosi ministar prometa, turizma, mora i razvitka Božidar Kalmeta. Malo koja ministarska karijera puna je skandala kao ona bivšeg zadarskog gradonačelnika.
Mafijaške organizacije uživaju zaštitu određenih političkih krugova. Ta zaštita se ljepše naziva korupcija i prisutna je u svim segmrentima našeg društva. Korupcija prodire u vlast na najvišim razinama. Organizirani kriminal djeluje u smjeru ekonomske ekspanzije, izgradnje koalicija među “financijašima” različitih država i provode svoje vlastite interese. Da bi organizirani kriminal nesmetano cvjetao u Hrvatskoj, ovisan je o zaštiti koju mu pruža vlada Ive Sanadera. I to sve u mogućnostima koje pruža globalizacija međunarodnog kapitalizma. Gangsterima je odgovaralo da se uvuku vrhove države, da u svoje redove političare i da ih oni drže na platnom spisku. Međutim, vremenom kriminalci su shvatili da su oni osobno mnogo sposobniji od predstavnika vlasti. Hrvatska se zato sve više suočava sa eksplozijom organizovanog kriminala. A gotovo svakodnevno ne prestaju pljačke banaka, kao i drugih novčanih poslovnica.
Kada kažemo"centri moći", na šta se to, zapravo, odnosi? Postoji nekoliko centara moći u zemlji i oni su locirani pri velikim strankama; Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Socijal- demokratske partije (SDP) Hrvatska seljačka stranka (HSS),.., to su centri moći koji pripadaju stranačkim političarima... To samo pokazuje kolika je moć koja je koncentrirana kod određenih stranaka, koji se financiraju iz državnog proračuna. . Naravno ne samo oni , nego i oni koji im iz sjene pomažu.
U Bjelovaru, 27.01.2008.
VOĐA POKRETA "ŠTIT"
Branko Stojković
CROATIA / BJELOVAR
www.stit-bjelovar.hr
TELEFONA;
095/814-82-90
E-mail: brankostojkovic1@yahoo.com
Nema komentara:
Objavi komentar